| Pršut od 45 kilograma |
|
|
| Autor Vedran Mihojević | |
| Subota, 16 Maj 2009 | |
Na gastroturističkoj manifestaciju „Trebinjski dani vina“, festivalu vina, pršuta i sira, koju je organizovalo Udruženje vinara „Vinos“ iz Trebinja, među 30-ak izlagača iz BiH i Crne Gore posebnu pažnju posjetilaca privukao je štand preduzeća „Stević“ iz Posušja, a razlog je svakako najveći proizvedeni pršut u Hercegovini, težak oko 45 kilograma.Trebinje, Vlasnik preduzeća „Stević“ Ivan Bešlić Stević kaže da je pršuta od svinje koja je imala oko 450 kilograma.„Ovaj pršut je sada polusuv, i ide na dozrijevanje, pa mu treba još oko godinu i po dana da bi se mogao jesti. Jako je teško pripremiti ovoliki pršut, i sušiti ga „u cijelo“, a ja sam rizikovao, jer imam svoju farmu i ovo je pršut od svinje koju sam uzgojio na toj farmi. Do sada sam proizvodio pršute do 35 kilograma težine, a ovo je probni, koji će sigurno biti dobar“, kaže Ivan Stević i obećava da će ga Trebinjci probati na narednom sajmu vina, sira i pršuta. Ivan otkriva da već osam godina proizvodi pršute, a pošto je ugostitelj, suhomesnate proizvode nudi ugalavnom u svojim objektima, dok male količine prodaje. „U proizvodnji pršuta u Hercegovini nema puno tajni, jer je klima veoma pogodna za sušenje. Vjetar suši meso, a ne samo dim. Ako je vlažan vazduh i nema vjetra pršut se ne može osušti.“ Pored najvećeg pršuta u Hercegovini pažnju posjetilaca privukao je i specijalna vrsta hljeba, proizvod pekare „Stević“, koji na prvi pogled najviše liči na štrudlu. „Hljeb je mješavina crnog i bijelog tijesta koje je urolano. Mnogi su me pitali kakvo je to pecivo, ili s čim je štrudla, a kad kažem da je hljeb, ostaju iznenađeni i traže recept“. Preduzeće Stević koje je do sada je učestovalo na pet sajmova hrane i pića u BiH , na „Trebinjskim danima vina“ predstavilo je i svoj sir, za koje su osvojili tri zlatne medalje . Da li je bilo nagrada na sajmovima za pršut „Stević“ vlasnik nam nije želio otkriti. Najviše vinara na ovogodišnjim „Trebinjskim danima vina“ bilo je iz Trebinja, a jedna od vinarija koja je predstavila svoje proizvode je i vinarija „Runjevac“ iz Petrovog polja kod ovog hercegovačkog grada. „Naša tradicija je duga više od stotinu godina, moj pradjed je proizvodio vino, a ja sam nastavio tradiciju predaka. Vino proizvodimo od autohtonih sorti koje se gaje vijekovima u ovom dijelu Hercegovine kao što je kadarun, plavac, plavka, vranac, žilavka ... Ne proizvodim sortno, već domaće vino koje je se radi po istoj tehnologiji kao i prije 100 godina, samo se više pažnje posvećuje čistoći kapljice“, priča Jovo Runjevac vlasnik vinarije. Na štandu ove vinarije bilo je i izloženo vino neobičnog naziva „Demanie“. Runjevac objašnjava da je vino dobilo ime po riječi koju je nekada koristio njegov deda po majci u Popovom polju, koji je takođe proizvodio vino. „On je kad bi vino bilo dobro govorio da je kao demanie, što znači da je nešto čisto. Nastavljajući tradiciju čistih domaćih vina, odlučili smo da jedno naše vino nazovemo tim imenom“, kaže vlasnik vinarije „Runjevac“ koji dodaje da su „Dani vina „ u Trebnju i slične manifestacije u okruženju prava prilika da se predstave i „mali proizvođači“. Sajam vina, pršuta i sira, za porodicu Runjevac, koja vina proizvodi od grožđa autohtonih sorti iz vlastitih vinograda, bili su prilika da pored domaćeg vina i lozove rakije izloži i grah poljak, čiju su proizvodnju, želeći da nastave tradiciju predaka, obnovili prije nekoliko godina. Jovo i drugi članovi poljoprivredne zadruge „Petrovo polje“ nadaju se da će to uskoro postati i zaštićeni brend njihovog kraja. Proizvodnja ove neobične mahunarke sa nepravilnim zrnom sličnim kamenčićima, čiji kilogram na evropskom tržištu košta oko 20 evra, bila je skoro zaboravljena u trebinjskom kraju, a u upravo u porodici Runjevac sačuvana je jedna tegla sjemena graha poljaka, za koga kažu da ima ljekovita svojstva. |
| < Prethodno | Sljedeće > |
|---|
Pošto lično ne poznajem nikoga u Trebinju, a...
Spriječite svinjsku gripu:
1. Često perite ruke...
Doček 2010. u Trebinju
Zna li neko kako i gdje će biti organizovan doček nove godine u Trebinju?
Чуда Казанске иконе у ратовима:
У најновијем броју војног магазина Одбрана (Војска Србије), објављен је текст о чудима Казанске иконе током ратова, у периоду од обретења 1579. до 1945. године.
JESTE LI ZNALI DA:
...ja pišem čudne priče. Niste? Ne znam pojma, evo jedna od tih pa ako se nekom čita neka i čita:
GANGE:
Imam dragu spava mi na šiši,
siđi brzo poješće te miši