|
Srednjevjekovni spomenici kulture Trebinja i šire |
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Subota, 19 Maj 2007 |
|
Uticaj primorskih gradova kao i italijanskih, bio je veliki na
stanovnike Travunije. To je ostavilo duboke tragove u kulturi. Po
jednoj teoriji centar župe Trebinje, bio je u današnjim Policama na
lijevoj obali Trebišnjice a po drugoj da je staro Trebinje bilo u
Starom Gradu i da je izgrađeno na temeljima crkve Sv. Mihajla (na toj
lokaciji je danas Muzej Hercegovine).
Na više mjesta postoje razni lokaliteti (iz Ćorovićeve knjige
"Trebinje", u daljem tekstu navešćemo samo neke od njih). Prije svega,
tu je Crkvina, gdje je bez sumnje postojao crkveni spomenik. Kod crkve
u Policama nalazi se grupa stećaka sa ukrasima, dok su u crkvi
pronađena dva kamena spomenika s ćirilskim pismom humske redakcije.
Jedan grobni natpis odnosi se na Trebinjskog župana Grda, 12 vijek,
(sada se čuva u Muzeju – Hercegovine u Trebinju), a drugi natpis se
odnosi na župana Pribilšu, 13, vijek (i on se čuva u Muzeju Hercegovine
u Trebinju).
Oba natpisa spadaju u red najstarijih ćirilskih spomenika u
Hercegovini. Treći značajni ćirilski natpis iz Polica je urezan u živoj
stijeni, a spominje popa Bokčina Stanisavlića iz Trebinja (sinovca popa
Tvrdena). Uz natpis je lijepo izradjeno drvo života i krst. U blizini
Trebinja (Čičevo sa zaseokom Crnčom), nalazi se velika grupa stećaka na
pravoslavnom groblju, gdje su nekada postojale crkve u ranom srednjem
vijeku. Do ove crkve sv. Pavla, nalazi se ostatak druge srkve sv.
Petra. Tu se nalazi i spomenik sa groba majke Poletine, Družanove i
Draženove. Pominje se i crkva sv. Stefana u Trebinju i njen pop.
Predstavnici ove crkve su pohranjivali svoje dragocjenosti u Dubrovnik.
Ta crkva se pominje 1335. godine i kasnije njen sveštenik Smoljan 1436.
godine. Po svemu sudeći, ova crkva je bila u Policama, gdje su nađeni
pomenuti grobovi. U "tvrdom" gradu Klobuku postoji jedan stećak sa
natpisom Vukosava Zemlića, feudalca kneza i vojvode Radoslava i Petra
Pavlovića iz 1420. godine. Ispod Klobuka je selo Aranđelovo, sa
nekoliko grupa stećaka, dok je dio stećaka sa natpisom na narodnom
jeziku uzidan u samu crkvu. Natpis se odnosi na župana Krnju. Na
području Zubaca, na više mjesta ima stećaka, naročito u Konjskom kod
crkve sv. Spasa. Tu se posebno ističe stećak Vukašina Dobrašinovića s
ćirilskim epitafom. Na području Bobana (sastoje se od nekoliko sela od
Zavale do Dubrovnika - s desne strane Popova Polja), nalaze se tri
ćirilska natpisa na pločama i krstovima. U selu Humu, nalazi se takođe
ćirilski natpis Radoslava Vukićevića. Na pravoslavnom groblju u Humu
ima poveća grupa stećaka i na jednom ćirilski natpis Umka, vjerovatno
Humka. U selu Veličani, nalazi se poveća grupa stećaka raznih oblika sa
oznakama znaka krsta. Na dva stećka su ćirilski natpisi: jedan Rađa
Galčića iz 15. vijeka i drugi kaluđerice Polihranije Čihorić iz
polovine 14. vijeka. Ona je bila kćerka humskoga župana Miltena
Draživojevića. Na području Ljubomira (od Krtinja do Moska i Jasena),
nalazi se veći broj ćirilskih spomenika. Na području Zavale, takođe je
na lokalitetu Petkovica, pronadjena crkva iz 10. vijeka, sa desetak
fragmenata tropletera (tehnika obrade kamena). Tu je bila crkva sv.
Petra. Pronadjeni spomenici sa tog lokaliteta čuvaju se u Muzeju u
Trebinju.
|