|
Austrougarski period |
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Subota, 19 Maj 2007 |
Sa Austrougarskom okupacijom započinje podjela po nacijama i vjerama,
favorizovanje jednog naroda na račun drugoga. I sada se pokušava
uspostaviti neka "Bošnjačka" nacija (tada je to pokušao Benjamin
Kalaj), što naravno Srbi i Hrvati druga dva konstitutivna naroda nisu
prihvatila.
Osnovnim zakonom o upravi tadašnje BiH od 22. 02. 1880. sankcionisani
su glavni principi te uprave, koji su ostali na snazi do pada ove
monarhije. Uprava u BiH bila je apsolutistička. Narod nije imao uticaja
na rad organa vlasti niti predstavničkih tijela. Austrougarska je
smatrala BiH svojom kolonijom, koju je trebalo što više eksploatisati.
Radi svojih potreba dovodili su svoje osoblje, administraciju, kao i
industrijsko radništvo. Istina je, da su se iz političko-psiholoških
pritisaka iz BiH selili najviše Srbi i Muslimani (Srbi razočarani
Berlinskim kongresom-selili su se u slobodne srpske države Srbiju i
Crnu Goru, a Muslimani se iseljavaju-zbog toga što nisu mogli da se
pomire, po njima, sa inovjernom upravom).
|
|
Detaljnije...
|
|
|
Položaj Hercegovine pod Turskom |
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Subota, 19 Maj 2007 |
Kako Turci nisu bili radan narod (nisu imali radne navike), već
prvenstveno vojnici (sa ratničkim, osvajačkim i pljačkačkim "genom"),
za obrađivanje zemljišta osvojenih teritorija, koristili su pripadnike
naroda koje su već pokorili i vodili ih sa sobom i naseljavali na
osvojenim teritorijama. U Istočnoj Hercegovini, toga pomjeranja nije
bilo. Lijeva obala Neretve s Nevesinjem, Gackom, Ljubinjem, Bilećom i
Trebinjem imala je pravoslavno stanovništvo, dok su desnu obalu Neretve
držali katolici.
Od dolaska Turaka (zbog nasilja i čitlučenja), pojačale su se bune i
ustanci, jer se Srbi sa Turskom vlašću nisu mirili. Dolaskom Turaka
započela je i islamizacija. Srpski narod je uvijek bio željan slobode i
rado je prihvatao sugestije koje su ga pozivale na saradnju za borbu
hrišćanstva protiv islama. Nije slučajno, što su se kod nas na čelu
ovih pokreta nalazila sveštena lica. U Hercegovini, središte akcije bio
je trebinjski manastir Tvrdoš, i u njemu mitropolit Visarion.
Svjetovnjake je vodio nikšićki vojvoda Grdan. Ovaj ustanak iz 1596.
godine nije uspio, ali "nemirna" Hercegovina nije odustajala od borbe
protiv AGRAJANA.
|
|
Detaljnije...
|
|
|
Srednjevjekovni spomenici kulture Trebinja i šire |
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Subota, 19 Maj 2007 |
|
Uticaj primorskih gradova kao i italijanskih, bio je veliki na
stanovnike Travunije. To je ostavilo duboke tragove u kulturi. Po
jednoj teoriji centar župe Trebinje, bio je u današnjim Policama na
lijevoj obali Trebišnjice a po drugoj da je staro Trebinje bilo u
Starom Gradu i da je izgrađeno na temeljima crkve Sv. Mihajla (na toj
lokaciji je danas Muzej Hercegovine).
Na više mjesta postoje razni lokaliteti (iz Ćorovićeve knjige
"Trebinje", u daljem tekstu navešćemo samo neke od njih). Prije svega,
tu je Crkvina, gdje je bez sumnje postojao crkveni spomenik. Kod crkve
u Policama nalazi se grupa stećaka sa ukrasima, dok su u crkvi
pronađena dva kamena spomenika s ćirilskim pismom humske redakcije.
Jedan grobni natpis odnosi se na Trebinjskog župana Grda, 12 vijek,
(sada se čuva u Muzeju – Hercegovine u Trebinju), a drugi natpis se
odnosi na župana Pribilšu, 13, vijek (i on se čuva u Muzeju Hercegovine
u Trebinju).
|
|
Detaljnije...
|
|
|
Trebinje kroz vijekove |
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Subota, 19 Maj 2007 |
|
Nije poznato koji su prabalkanski narodi i plemena živjeli na području
Trebinja i obližnjeg Popovog Polja, jer o njima imamo malo ostataka u
toponimima i civilizaciji. Prvi istorijski podaci o našim krajevima
počinju sa Ilirima. Smatra se da su naselili ove krajeve vrlo rano, još
u 10. vijeku p.n.e. Kada su Rimljani osvojili trebinjsko-popovsko
područje, započeli su sa romanizacijom zatečenog stanovništva još u 2
vijeku p.n.e., dok su konačno početkom nove ere "skršili" žilav otpor
Ilira. O Rimskoj vladavini u ovim krajevima ima dosta ostataka kulturne
baštine, naročito cesta. U selu Bihovi kod Trebinja, bila je
velikorimska kolonija, gdje je nađeno nekoliko rimskih "miljokaza"
(označavali su kilometražu cesta).
Prvi Sloveni, javljaju se na granicama Rimskoga carstva, još krajem 4.
vijeka, ali tek u prvoj polovini 6. vijeka stižu u jačim skupinama.
Sloveni postepeno, ali ne bez teškoća prihvataju hrišćanstvo. Vrijeme
pokrštavanja Trebinjana, stavlja se u 879. godinu (za vlade
vizantijskog cara Vasilija I Makedonca (867-886)).
|
|
Detaljnije...
|
|
|